Telesna masa pre i posle korone – TO SAM JA
Pandemija korona virusa drugačija je od svega što je većina nas ikada doživela, iako smo mnogo toga pregurali za poslednjih trideset godina. Jedna od stvari koja nije ista, jeste i to kako se hranimo. Čini se da stres izazvan ograničenjem kretanja utiče na ljude da gomilaju hranu, a onda zatvoreni u svoje domove jedu više nego obično.
Sport je na čekanju: Poštujte preporuke, ostanite kod kuće, vežbajte i ne verujte raznim prognozama
Desilo se ono što je jedino bilo moguće, sport je morao da se pritaji i prati preporuke ne bi li sačuvao i sportiste i gledaoce van pogubne statistike korone. Sadašnja nesnalažljivost sportskih federacija, uključujući i Međunarodni olimpijski komitet je posledica ne samo nepripremljenosti za katastrofu poput pandemije, već nemogućnosti da se lako odredi prioritet između profita i života.
Prof. dr Nenad Dikić upozorava na još jednu opasnost koja vreba uporedo sa korona virusom
Ko od nas ovih dana ne čita sve što stigne, ne razmenjuje beskrajne fotke, filmčiće i poruke sa ljudima koji mu znače. Među njima ima mnogo tužnih poruka, koje utiču na naše raspoloženje, koje je inače poljuljano izolacijom, policijskim časom i brigom za voljene osobe.
Bioritam u izolaciji – osmislite dan, zaboravite dremku – TO SAM JA
Ako nema uobičajenih društvenih rutina, rada, druženja, biološki sat može da „kasni ili ide brže“. Kao rezultat toga, možemo doživeti simptome poput poremećaja spavanja ili apetita Jedan od najvažnijih sistema koji doprinosi svakodnevnom blagostanju je unutrašnji biološki sat. On nas održava u sinhronizovanom 24-satnom ciklusu dana i noći.
Dr Nenad Dikić objašnjava zašto ne bi trebalo tek tako da posežete za benzodiazepinima u izolaciji
Verovatno ne bih razmišljao na ovu temu da me nisu pitale dve prijateljice u istom danu šta mislim o njihovom problemu sa snom koje rešavaju sa nitrazepamom i alprazolamom. Bez razmišljanja sam odgovorio da to ne treba da rade, a obe su skoro bez oklevanja odgovorile da to njima ne smeta.
Više je razloga zbog kojih smo navikli da dodirujemo lice ali nijedan ne predstavlja opravdanje u toku pandemije – TO SAM JA
Odgovor na pitanje kako da manje dodirujemo lice nije jednostavan, ali stavljanje maske je rešenje, a nošenje gumenih rukavica izgleda da najviše pomaže Mnogo navika morali smo da pokušamo da promenimo ovih dana. Jedna od važnijih je dodirivanje lica rukama. Iako naizgled jednostavno, ispostavilo se da nije, jer to radimo nesvesno.
Život „online“ – Neka vrata su se zatvorila, ali su se otvorila druga
„Online“ komunikacija je bila za mene svakodnevica, ali je sada jedina. Priroda posla je bila takva da sam sa velikim broj ljudi razmenjivao mišljenje na telekonferencijama. Koristio sam pored standardnih „Viber“-a i „Whatsapp“-a i „Zoom“ ( https://zoom.us/) i „Lifesize“ ( https://www.lifesize.com/). A onda sam zbog predavanja na Univerzitetu Singidunum prešao na „Google meet“ ( https://meet.google.com/_meet).
Potrebna nam je homeostaza – održavanje stabilnih uslova za opstanak – TO SAM JA
Mada je veliki francuski fiziolog Klod Bernar prvi opisao homeostazu, Anglosaksonci su želeli to da pripišu Volteru Kenonu. Iako se Kenon (1871-1945) rodio u vreme poslednjih godina života Bernara (1813-1878), razlike u pogledima su ostale, kao i danas u vreme korone.
Скорашњи коментари